Budin koncept karme ponudio je običnim ljudima način da poboljšaju moralni život. On je revolucionirao etiku. Više nismo mogli kriviti bilo koju vanjsku silu poput Boga za naše odluke. Bili smo u potpunosti odgovorni za vlastito moralno stanje. Dolar prestaje s nama. "Budi sam svoja svjetiljka, ne traži drugo utočište", rekao je, "Ne moraš biti žrtva, već gospodar svoje sudbine" – (odlomak iz Hughesa, Bettany 2015., "Genij Buddhe drevnog svijeta" ', BBC)
Religija nema fiksnu definiciju, no može se tumačiti kao jedinstveni sustav vjerovanja i praksi koji uključuje svemogućeg boga, proroka(e), svetu knjigu, središnju dogmu, crkvu, sveti jezik itd. Abrahamske vjere su kodificirane i religije su po knjigama .
Ovo možda nije slučaj s hinduizam. Nije kodificirano. Nema jedinstvene vjere niti jedne fiksne svete knjige niti bilo kakve fiksne dogme. Očigledno, Hindusi nisu vjernici; oni su tragači za mokšom ili oslobođenjem od Sansare, beskrajnog ponavljajućeg ciklusa rođenja, života, smrti i ponovnog rođenja. Traže rješenje za problem Sansara.
Svako živo biće ima Atmu, neuništivu trajnu dušu koja mijenja tijelo nakon svake smrti i prolazi kroz beskrajne cikluse rađanja i umiranja. U svakom životu pojedinac se mora suočiti s patnjama. Potraga je tražiti put za oslobađanje od ciklusa ponovnih rođenja. U hinduizmu put do oslobođenja je izravno doživljavanje trajnog sebe i stapanje bacanje individualna duša sa Parmatma univerzalna duša.
Nakon što se odrekao obitelji i prijestolja, Buddha je u svojim ranim danima kao tragač za istinom pokušao pronaći rješenje za Sansaru, ali mu je transformativno iskustvo izmaklo. Čak mu ni krajnje samozatajne pokore nisu pomogle da postigne oslobođenje. Stoga je odustao od oba pristupa – ni od samougađanja ni od krajnjeg samomrtvljenja, umjesto toga prihvatio je srednji put.
Umjerenost je postala njegov novi pristup u potrazi za oslobođenjem. Meditirao je i ispitivao stvarnosti unutarnjeg i vanjskog svijeta. Otkrio je da se sve u svjetovima neprestano mijenja i da je u stalnom tijeku - fizički materijalni oblik, karakter, um, osjećaji, naša svijest, sve je prolazno. Ne postoji niti jedna točka koja se ne mijenja. Nešto poput Heisenbergovog principa nesigurnosti u kvantnoj mehanici. Ova spoznaja da ništa nije fiksno ili trajno navela je Budu na zaključak da je koncept stalne ili neovisne atme duše nevažeći.
Buddha je poricao postojanje intrinzično neovisnog entiteta. (Dakle, nema koncepta stvaranja u Budizam. Svi mi samo manifestiramo). Nadalje je rekao da je ideja o trajnoj duši temeljni uzrok problema jer je ljude učinila sebičnima i sebičnima. Stvorio je žudnju i porobio ljude prolaznim zemaljskim brigama, držeći tako ljude u zamci Sansara.
Prema Buddhi, prva stvar na putu oslobođenja je riješiti se duboko ukorijenjene zablude trajne duše. ''Ja'', ''ja'' ili ''moje'' temeljni su uzroci patnje (koja nije samo bolest ili starost, već stalna razočaranja i nesigurnosti života) proizašle iz zablude o trajnom jastvu. Oslobađanje od ove zablude ponovnim otkrivanjem vlastite ne-jastvene prirode ključ je prevladavanja patnje. On je rekao ''Kad bismo mogli ugasiti zabludu o sebi, vidjet ćemo stvari koje uistinu jesu i naša će patnja prestati. Imamo sposobnost preuzeti kontrolu nad svojim životima''. Zalagao se za trajno iskorijenjivanje žudnje, neznanja i zabluda i tako se oslobodio samsare. Ovo je način da se postigne oslobođenje uma ili Nirvana koja se doživljava izravno iznutra.
Budin Nirvana ili oslobođenje bilo je otvoreno za sve u teoriji, ali mnogima je bilo teško priuštiti vrijeme pa je ponudio nadu takvim ljudima preformulirajući hinduistički koncept karma. karma odnosilo se na značajnu radnju koja poboljšava kvalitetu života u sljedećem životu. Tradicionalno je bio sinonim za rituale i radnje koje su izvodili svećenici u ime viših kasta. Ljudi iz najniže kaste imali su male izglede poboljšati svoje buduće živote kroz ovaj ritualni oblik karma.
Buddha se promijenio karma od obredne radnje do misli i namjere radnje. Ljudi su sada imali izbor činiti dobro. Namjera akcije bila je važnija od same akcije. Ako ste dobro razmislili i vaša namjera bila dobra, ovo bi moglo promijeniti vašu sudbinu. Uzimao je karmu iz ruku svećenika koji su prakticirali i davao je u ruke običnih ljudi. Kasta, klasa i spol bili su nebitni. Svatko je imao izbor i slobodu poboljšati se i postati dobra osoba. Njegov koncept karma bio oslobađajući. Svatko zapeo u ciklusu samsare imao je priliku poboljšati kvalitetu svog ponovnog rođenja.
Budin koncept karme ponudio je običnim ljudima način da poboljšaju moralni život. On je revolucionirao etiku. Više nismo mogli kriviti bilo koju vanjsku silu poput Boga za naše odluke. Bili smo u potpunosti odgovorni za vlastito moralno stanje. Dolar prestaje s nama. ''Budi sama svoja svjetiljka, ne traži drugog utočišta'' On je rekao ''Ne morate biti žrtva već gospodar svoje sudbine''.
Bez svetog jezika, bez dogme, bez svećenika, čak ni bog nije potreban, budizam je tražio istinu i osporavao vjersku ortodoksiju. To je dovelo do toga da je racionalnost nadvladala praznovjerje i uvjerenja. Buddha je inzistirao na apsolutnoj vrijednosti suosjećanja, ali njegov najveći doprinos čovječanstvu je njegova preformulacija karme. Sada je postalo moguće da ljudi poduzimaju dobre akcije bez nužnog prihvaćanja ili slaganja s religioznim svjetonazorom.
Objasnio je kako se ponašati bez obzira postoji li bog ili ne. To je nešto iznimno relevantno za suvremeni svijet prožet sukobima i nasiljem.
***
Izvor:
Hughes, Bettany 2015, 'Genius of the Ancient World Buddha', BBC, preuzeto s https://www.dailymotion.com/video/x6vkklx
){kind=link}