Društvo na svim razinama treba senzibilizirati o važnosti sanitarnih radnika i njihovom doprinosu društvu. Ručni sustav čišćenja treba brzo ukloniti mehaniziranim sustavom čišćenja. Do početka primjene ručnog čišćenja moraju se osigurati sigurnosne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta njihovog života.
Korištenje električnih romobila ističe sanitarni radnici čine stup sustava javne čistoće. Radovi na čišćenju obično su mehanizirani i neručni. Međutim, sanitarni radnici u Indiji (zvani Safai Karamchari), nažalost i dalje se nastavlja s ručnim pristupom čišćenju javnih površina, vjerojatno zbog nedostatka sredstava i resursa.
U posljednjih nekoliko godina došlo je do nevjerojatnog napretka u sanitarnoj pokrivenosti u Indiji; s prelaska na dijalog na gospodarenje otpadom (1). Procjene istraživanja temeljene na dokazima pokazuju da se procjenjuje da u Indiji postoji oko 5 milijuna sanitarnih radnika i da postoji devet vrsta njih u cijelom vrijednosnom lancu koji se razlikuju prema stupnju izloženosti riziku i prepoznavanju politike (2).
Ključni problemi s kojima se suočavaju sanitarni radnici u Indiji
Zdravstveni problemi
Sanitarni radnici su suočeni s golemim zdravstvenim izazovima iako je provedeno ograničeno istraživanje kako bi se dobio uvid u težak položaj sanitarnih radnika.
Ti radnici rade u okruženjima u kojima su, nakon godina prakse, osnovna očekivanja minimalnih sigurnosnih normi vrlo niska ili ih uopće nema. Nema utvrđenih normi za uvjete usluge, sigurnosne zahtjeve, dopuštenje rizika, osiguranje i odredbe poput cipela, rukavica, maski i odgovarajućeg pokrivala od glave do stopala dizajniranog za tu svrhu.
Stopa smrtnosti radnika koji čiste kanalizaciju je pet puta veća od ostalih urbanih Indijanaca u dobi od 15 do 59 godina. Prosječna dob radnika u trenutku smrti zabilježena je kao 58 godina. Apsolutni broj smrtnih slučajeva među Safai Karamcharis godinama opada, ali je još uvijek visok u usporedbi s drugim zanimanjima. Prosječna godišnja stopa smrtnosti među Safai Karamcharisima je 9 na 1,000 u usporedbi sa 6.7 smrtnih slučajeva na 1,000 među općom populacijom (4; 5)
Radnici umiru zbog gušenja uzrokovanog unošenjem štetnih plinova tijekom ručnog čišćenja šahtova. Radnici koji su unutar kanalizacije i izloženi su metanu i sumporenom vodiku umjesto kisiku, 'koji djeluje na sličan način kao cijanid, s reverzibilnom inhibicijom respiratornog enzima citokrom oksidaze. Procjenjuje se da je u posljednjem desetljeću umrlo gotovo 1800 radnika. Kontakt s ovim plinovitim tvarima dovodi do 'gubitka apetita, lošeg pamćenja, tekućine u plućima, iritacije očiju i nedostatka zraka, boli u prsima, grlobolje i gubitka libida.
Radnici imaju konfliktan odnos prema sigurnosnoj opremi. Radnici nisu u potpunosti svjesni važnosti opreme. Štoviše, smatraju da ih to koči u radu. Na primjer, teško je držati lopatu tijekom čišćenja odvoda, a priložene rukavice često su labave i skliznu. Većina radnika strojeve doživljava kao zamjenu, a ne kao dopunu svom poslu, i strahuje da će ih novi strojevi zamijeniti, a ne pomoći u radu i zaštititi ih (7).
Društvene barijere
Većinu vremena često su izopćeni i stigmatizirani (uglavnom pripadaju najnižim podkastama dalitskih skupina). Ranjivost kaste, klase i spola ograničava životne izbore koje ovi radnici mogu napraviti, a većina njih zbog društvenog statusa nema odgovarajući i potreban pristup obrazovanju, zdravstvu, zemljištu, tržištu, financiranju. Ovo su zanimanje odabrali kao nastavak obiteljske povijesti i tradicije. Mnogi ulaze da zamijene roditelje. Posao stalnih (onih koje zapošljava država) sanitarnih radnika dolazi čak i s obećanjem zamjene za posao za djecu ako se nešto dogodi roditeljima. Obiteljski aspekt dodatno dolazi do izražaja jer često i muž i žena rade na sanitarnim poslovima, a to ograničava alternativne mogućnosti za njihovu djecu zbog nedostatka izloženosti i inherentnih predrasuda (7). Društveno-ekonomska uskraćenost sanitarnih radnika ne odnosi se samo na kaste i plaće. Postoji povijest potiskivanja i nasilja nad njima u društveno-ekonomsko-kulturnim sferama (8).
Postoje razne vladine inicijative i zakoni formulirani i provedeni za zaštitu prava ovih radnika, kao što je PEMSA (prevencija i uklanjanje Ručno čišćenje Zakon), Zakon o sprječavanju zločina, komisije kao što je Nacionalna komisija Safai Karmchari (NSKM) i sheme dostupne putem Nacionalne korporacije za razvoj i financije Safai Karmchari (NSKFDC) i Korporacije za razvoj SC/ST (SDC) na nacionalnoj razini i misija Maha Dalit Vikas na državnoj razini, pristup melioracijskim shemama velika je poteškoća. To je zato što većina sanitarnih radnika nije svjesna svojih prava prema ovim programima; čak i kada su svjesni, ne znaju procese za ostvarivanje koristi. Nadalje, budući da su većina sanitarnih radnika siromašni u urbanim sredinama i žive u neformalnim naseljima, nemaju odgovarajuće dokumente kao što su dokaz o prebivalištu, rodni listovi i osobne iskaznice, što im čini gotovo nemogućim podnošenje zahtjeva za ove programe (8). Ne postoje dostupni brojevi o zaposlenima za radnike angažirane u ovoj industriji za razliku od radnika angažiranih u formalnim sektorima.
Financijska pitanja
Nema formalnog ugovora o radu/zaštita i iskorištavanje: Većina ovih radnika nije upoznata sa svojim uvjetima zaposlenja, specifičnostima struktura nagrađivanja i rasporeda. Zatraže li plaću, prijete im otkazi. Radnici zaposleni kod podizvođača još su gore i rade u informacijskom vakuumu, daleko od bilo kakve formalne zaštite zaposlenja (7). Studije pokazuju da se ti radnici dodatno iskorištavaju, posebno pod ugovornim uvjetima i da su im dane puno niže plaće od propisanih smjernica vlade i da su prisiljeni dugo raditi u ekstremno nezdravoj atmosferi (9).
Odsutnost kolektivnog pregovaranja: Ti su radnici često rascjepkani i kreću se po raznim gradovima u malim skupinama i nisu u mogućnosti okupiti se kako bi formirali kolektive. Većinu njih unajmljuju te agencije koje se često rotiraju između gradova, a čak i tamo gdje radnika ima u velikom broju, oni nemaju nikakvu moć kolektivnog pregovaranja zbog straha da su raspoloživi i da će na kraju izgubiti posao. Osim toga, nedostaje im i vanjska potpora koja bi pomogla u pokretanju kolektivnog formiranja i djelovanja (7).
Internalizirani troškovi ozljeda i bolesti: Radnici s godinama izloženosti internalizirali su bolest i zdravstvene probleme i prihvatili ih kao redovitu pojavu te, osim ako se dodatno ne ispituje, čak ni ne povezuju svoje zdravstvene probleme s poslom. Posljedično, ozljede i bolesti povezane s radom doživljavaju kao osobne probleme te snose troškove liječenja i propušteni prihod. Ugovorni radnici nemaju bolovanje kao dio svojih ugovora i dodatno su kažnjeni za svoje bolesti odricanjem plaće za dane kada su bolesni.
Uzroci problema
Većina problema tj. fizički, mentalno, društveno i financijski s kojima se suočavaju sanitarni radnici je zbog nedostatka osnovnog znanja i svijesti zajedno s krutim percepcijama koje su se uvukle u sustav vjerovanja ove radne snage. Nemaju jasnoću ili su pogrešno informirani o svojim ulogama i odgovornostima. To je zato što ne postoji jasno definirana definicija te je uska i isključuje široku paletu poslova. Ovo je skupina ljudi različitih po broju zaposlenih, spolu i lokaciji. Spada u neorganizirani sektor i nužno ih je klasificirati, kako bi se omogućio odgovarajući i prilagođeni dizajn politika i programa. Većina problema s kojima se suočavaju radnici postali su interni problem ponašanja. Ne postoje dostupni brojevi o zaposlenima za radnike angažirane u ovoj industriji (10).
Bilo je pokušaja da se stvore rješenja za te probleme, ali je postignuto različitim rezultatima. Ta su rješenja bila u rasponu od aktivizma i zagovaranja raznih nevladinih organizacija do formalne državne regulacije. Postigli su ograničen uspjeh, o čemu svjedoče dnevne vijesti u kojima se ističe smrt još većeg broja radnika. Postoji potreba za osmišljavanjem rješenja i izgrađenom izgradnjom kapaciteta radnika koja je spoj inovativnog i usmjerenog na korisnika, stvarajući intrinzičnu vezu i sveobuhvatno razumijevanje ovih radnika.
Ovi se problemi mogu riješiti edukacijom i savjetovanjem ove radne snage o njihovim pravima i programskim pravima.
Štoviše, društvo na svim razinama treba senzibilizirati o važnosti sanitarnih radnika i njihovom doprinosu društvu. Ručni sustav čišćenja treba brzo ukloniti mehaniziranim sustavom čišćenja. Do početka primjene ručnog čišćenja moraju se osigurati sigurnosne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta njihovog života. To se može spriječiti upravljanjem programima usmjerenim na izgradnju kapaciteta i razvoj skladišta tih radnika što dalje može omogućiti razvoj posebnih politika i programa planiranja u zaštiti ove radne snage.
***
Reference
1. Raman VR i Muralidharan A., 2019. Zatvaranje kruga u indijskoj sanitarnoj kampanji za dobrobit javnog zdravlja. The Lancet SVEZAK 393, BROJ 10177, P1184-1186, 23. OŽUJKA 2019. DOI : https://doi.org/10.1016/S0140-6736(19)30547-1
2. Projekt, Sanitarni radnici. Projekt sanitarnih radnika. [Na liniji] http://sanitationworkers.org/profiles/
3. Corporation, National Safai Karmacharis Finance & Development. [Na liniji] http://sanitationworkers.org/profiles/
4. General, tajnik. 2016.
5. Salve PS, Bansod DW, Kadlak H 2017. Safai Karamcharis u začaranom krugu: Studija iz perspektive kaste. . 2017, sv. 13.Dostupno online na https://www.epw.in/journal/2017/13/perspectives/safai-karamcharis-avicious-cycle.html
6. Analiziranje stope smrtnosti ručnog čišćenja u kritičnim okolnostima i metode za osiguranje sigurnosti. S Kamaleshkumar, K & Murali, Lokesh & Prabhakaran, V & Anandhakumar. 2016.
7. Žica, The. Razumijevanje indijskih sanitarnih radnika za bolje rješavanje njihovih problema. [Na liniji] https://thewire.in/labour/understanding-indias-sanitation-workers-to-better-solve-their-problems
8. Shikha, Shashi. Indian Express. [Online] 2018. https://indianexpress.com/article/opinion/swacch-bharat-mission-needs-to-clean-up-the-lives-of-sanitation-workers-5466596/
9. Karamcharis, Nacionalna komisija za safai. [Online] 2009 https://ncsk.nic.in/sites/default/files/Binder2.pdf
10. Zašto sanitarni radnici u Indiji nisu ničiji prioritet. [Na mreži] Hindustan Times, lipanj 2019. https://www.hindustantimes.com/editorials/why-india-s-sanitation-workers-are-nobody-s-priority/story-Ui18pROrNh8g0PDnYhzeEN.html
11. Tiwari, RR 2008. Opasnosti po zdravlje na radu u kanalizacijskih i sanitarnih radnika. sl : Indian J Occup Environ Med., 2008. Dostupno online na http://www.ijoem.com/article.asp?issn=0973-2284;year=2008;volume=12;issue=3;spage=112;epage=115;aulast=Tiwari
***
Autor: Ramesh Pandey (zdravstveni djelatnik)
Stavovi i mišljenja izraženi na ovoj web stranici isključivo su stavovi i mišljenja autora (autora) i drugih suradnika (suradnika), ako ih ima.
