U slučaju pandemije COVID-19, kolektivni imunitet bi se razvio ako se cijeloj populaciji dopusti da se zarazi, i da tijekom vremena razvije antitijela i izliječi se. Međutim, glavna briga ovdje je da bi populacija s oslabljenim imunološkim sustavom bila ranjivija i sklonija razvoju teških simptoma bolesti. Ova kategorija odnosi se na stariju populaciju, posebno one s već postojećim bolestima. Dakle, u početnim fazama pojave bolesti, najbolja opcija je prakticiranje socijalnog distanciranja/karantene kako bismo zaštitili stanovništvo i odgodili pojavu bolesti što je više moguće dok ne shvatimo prirodu i tijek bolesti i dok ne Lijek je dostupan u obliku cjepiva.
Ali neki ljudi tvrde da socijalno distanciranje u konačnici nije dobro jer sprječava razvoj 'imunitet stada'.
Više od 210 zemalja svijeta dosad je zaraženo novim koronavirusom. Globalna pandemija natjerala je nacije da se podvrgnu zaključavanje i promicati socijalno distanciranje (ljudi održavaju udaljenost od najmanje jednog metra jedni od drugih) protokole u svim javnim prostorima kako bi se usporilo širenje bolesti. Budući da nema pouzdanog lijeka i cjepiva na vidiku, čini se da je ovo najbolja moguća opcija za borbu protiv širenja bolesti.
Imunitet krda nedavno je bio u vijestima zbog pandemije COVID-19 gdje razni stručnjaci diljem svijeta razvijaju strategije za borbu protiv bolesti. Zemlje se bore s opcijama usvajanja socijalnog distanciranja/karantene provođenjem stroge karantene, u kojoj se ljudi sprječavaju da se zaraze bolešću držeći ih u izolaciji što je više moguće ili im se dopušta da se zaraze bolešću i razviju kolektivni imunitet. Izbor opcije ovisi o nekoliko čimbenika koji su izravno povezani s Covid-19 kao što su ozbiljnost bolesti, vrijeme inkubacije virusa i njegovo uklanjanje iz tijela, ranjivost virusa u različitim klimatskim uvjetima i neizravni čimbenici kao što je spremnost medicinskog sustava za rukovanje i njegu zaraženih pojedinaca, dostupnost zaštitne opreme za medicinskog osoblja i opće javnosti te ekonomske snage zemalja.
U slučaju pandemije COVID-19, kolektivni imunitet bi se razvio ako se cijeloj populaciji dopusti da se zarazi, i da tijekom vremena razvije antitijela i izliječi se. Međutim, glavna briga ovdje je da bi populacija s oslabljenim imunološkim sustavom bila ranjivija i sklonija razvoju teških simptoma bolesti i na kraju umrijeti jer neće moći razviti učinkovita antitijela. Ova kategorija se odnosi na stariju populaciju, posebno one s već postojećim bolestima kao što su rak, astma, dijabetes, bolesti srca itd. koje uzrokuju kompromitaciju imunološkog sustava i čine pojedince ranjivijima. Dakle, u početnim fazama pojave bolesti, najbolja opcija je prakticiranje socijalnog distanciranja/karantene kako bismo zaštitili stanovništvo i odgodili pojavu bolesti što je više moguće dok ne shvatimo prirodu i tijek bolesti i dok ne Lijek je dostupan u obliku cjepiva. Što je još važnije, ova opcija ne samo da omogućuje vladama da kupe vrijeme za razvoj medicinske infrastrukture i srodnih pomagala za učinkovitu borbu protiv bolesti, već također počnu istraživati o razvoju dijagnostičkih testova i razvoju cjepiva. Ovo je važnije za zemlje u razvoju poput Indije koje ne posjeduju odgovarajuću medicinsku infrastrukturu i sustave za suočavanje s takvom pandemijom. Loša strana ovoga bit će veliki ekonomski i psihološki odljev zemalja. Stoga je teško odabrati koju opciju primijeniti između socijalnog distanciranja i kolektivnog imuniteta.
Razvijene zemlje, s druge strane, posjeduju željenu medicinsku infrastrukturu za suočavanje s takvom pandemijom i vjeruju da bi razvoj kolektivnog imuniteta bio bolja opcija. Zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i drugih u Europskoj uniji dopustile su ljudima da se zaraze COVID-19 bez nametanja socijalnog distanciranja i provedbe mjera za rješavanje problema ranjive populacije. To je rezultiralo ogromnim brojem smrtnih slučajeva, posebno u starijoj populaciji s istovremenim stanjima koja su rezultirala kompromitiranim imunološkim sustavom kao što je opisano u stavku 4. gore. Ono u čemu su te zemlje pogriješile jest to što nisu procijenile činjenicu da posjeduju ogroman postotak starijeg stanovništva i da bi njihovo izlaganje takvoj bolesti imalo ozbiljne posljedice. Te su zemlje nastavile s mišlju da zaštite gospodarstvo bez razumijevanja prirode i ozbiljnosti bolesti COVID-19 i pogrešno previdjevši svoju demografsku distribuciju stanovništva.
Indija je, s druge strane, igrala na sigurno i primijenila praksu socijalnog distanciranja provodeći stroge karantene od samog početka kada je ušao COVID-19, iako po cijenu ekonomskih posljedica. Prednost koju je Indija imala bila je u tome što je priroda i ozbiljnost bolesti već bila poznata na temelju njezine pojave u drugim zemljama i lekcija naučenih iz pogrešaka razvijenih zemalja. Iako Indija ima demografsku prednost jer ima većinu mladog stanovništva u odnosu na starije, sam broj starijeg stanovništva još uvijek može biti jednak broju u razvijenim zemljama. Indija je stoga odlučila zaštititi cjelokupno stanovništvo zajedno s ranjivim starijim osobama održavanjem socijalnog distanciranja provođenjem strogih karantina. Ovo ne samo da je Indiji dalo dovoljno vremena da razvije mjere za borbu protiv COVID-19 u smislu razvoja dijagnostičkih testova, testiranja dostupnih lijekova protiv COVID-19 i opremanja bolnica za primanje zaraženih slučajeva, već je također rezultiralo nižom smrtnošću.
Uz trenutno dostupno znanje o COVID-19, Indija može razviti odgovarajuće strategije za budućnost. Gotovo 80% zaraženih osoba (ovaj postotak se definitivno odnosi na mlađu populaciju bez ikakvih prethodnih bolesti) je asimptomatsko što znači da su sposobni za oporavak, ali mogu prenijeti bolest na druge. Nedavna studija u UK-u otkrila je da se čak i starija populacija (prosječne dobi od 72 godine) može oporaviti od COVID-19 ako nema nikakvu drugu postojeću bolest koja ugrožava imunološki sustav. Indija se sada može radovati popuštanju karantene u fazama kako bi se osigurao kontinuitet života i omogućilo ljudima da polako razviju kolektivni imunitet.
***
Autori: Harshit Bhasin
Stavovi i mišljenja izraženi na ovoj web stranici isključivo su stavovi i mišljenja autora (autora) i drugih suradnika (suradnika), ako ih ima
