Niz prekrasnih stupova raširenih po indijskom potkontinentu konstruirao je kralj Ashoka, promicatelj budizma, tijekom svoje vladavine u 3. stoljeću prije Krista.
kralj Ashoka, treći car prvog indijskog carstva dinastije Mauryan, podigao je niz stupova tijekom svoje vladavine u 3. stoljeću prije Krista koji su sada zemljopisno raspršeni po cijelom indijskom potkontinentu (regiji koja je bila Mauryansko carstvo). Ti su stupci sada poznati kao 'Ashokini stupovi'. 20 usamljenih stupova od izvornih bezbrojnih stupova koje je postavio Ashoka izdržali su u sadašnjem vremenu, dok su drugi u ruševinama. Prvi stup je otkriven u 16. stoljeću. Visina ovih stupova je oko 40-50 stopa i bili su vrlo teški i težili su nevjerojatnih 50 tona svaki.
Povjesničari su vjerovali da se Ashoka (Hindu po rođenju) preobratio na Budizam. Usvojio je učenja Gospodina Buddhe poznata kao Četiri plemenite istine ili zakon (dharma): a. život je patnja (patnja je ponovno rođenje) b. glavni uzrok patnje je želja c. uzrok želje mora biti prevladan d. kad se želja pobijedi, nema patnje. Svaki je stup Ashoka podigao ili ispisao proklamacije (edikte) upućene časnim sestrama i redovnicima koje su smatrane porukama budističkog suosjećanja. Podržao je doseg i širenje budizma i nadahnuo budističke praktikante da slijede suosjećajnu budističku praksu, a to se nastavilo čak i nakon njegove smrti. Ovi edikti izvorno na pismu zvanom Brahmi prevedeni su i shvaćeni tek 1830-ih.
Ljepota ovih stupova leži u razumijevanju njihovog detaljnog fizičkog dizajna koji se temelji na temeljnoj budističkoj filozofiji i vjerovanju, a za Ashoku se vjeruje da je najveći zaštitnik budističke umjetnosti. Osovina svakog stupa bila je izrađena od jednog komada kamena, a to su kamenje rezali i vukli radnici iz kamenoloma u gradovima Mathura i Chunar koji se nalaze u sjevernom dijelu Ashokinog carstva (današnja indijska država Uttar Pradesh).
Na vrhu svakog stupa nalazi se obrnuti lotosov cvijet, univerzalni simbol za budizam, koji označava njegovu ljepotu i otpornost. Ovaj cvijet izlazi iz mutne vode kako bi lijepo cvjetao bez ikakvih vidljivih nedostataka koji se mogu vidjeti na površini. Ovo je analogija sa životom ljudskog bića u kojem se čovjek suočava s izazovima, poteškoćama, usponima i padovima, ali i dalje pokazuje upornost da postigne put duhovnog prosvjetljenja. Stupovi su zatim na vrhu različitih životinjskih skulptura. Obrnuti cvijet i skulptura životinje čine gornji dio stupa koji se naziva kapitel. Skulpture životinja prikazuju ili lava ili bika u stojećem ili sjedećem položaju u zakrivljenoj (zaobljenoj) strukturi nakon što su ih majstori lijepo isklesali iz jednog kamena.
Jedan od tih stupova, četiri lava Sarnatha – Lavlja prijestolnica Ashoke, prilagođen je kao državni grb Indije. Ovaj stup ima preokrenuti lotosov cvijet kao platformu s četiri skulpture lava koji sjede leđima jedan drugome i okrenuti su u četiri smjera. Četiri lava simboliziraju vladavinu i carstvo kralja Ashoke u četiri smjera ili prikladnije četiri susjedna teritorija. Lavovi označavaju nadmoć, samopouzdanje, hrabrost i ponos. Neposredno iznad cvijeta nalaze se druge ilustracije uključujući slona, bika, lava i konja u galopu koji su odvojeni kotačima kola sa žbicama sa 24 žbice koji se također nazivaju kotač zakona ('Dharma čakra').
Ovaj amblem, savršena oda slavnom kralju Ashoki, istaknut je na svim indijskim valutama, službenim pismima, putovnicama itd. Ispod amblema moto je ispisan devanagari pismom: 'Satyameva Jayate' ("Istina samo pobjeđuje") citirano iz drevne svete hinduističke svete knjige (Vede).
Ti su stupovi građeni ili u budističkim samostanima ili na drugim važnim mjestima i mjestima koja su bila povezana s Buddhinim životom. Također, na važnim budističkim mjestima hodočašća – Bodh Gaya (Bihar, Indija), mjesto Buddhinog prosvjetljenja i Sarnath, mjesto prve Buddhine propovijedi gdje se nalazi Mahastupa – Velika Stupa Sanchija. Stupa je grobni vrh brežuljka za štovanu osobu. Kad je Buddha umro, njegov pepeo je podijeljen i pokopan u toliko stupa koje su sada važna mjesta hodočašća za budističke sljedbenike. Stupovi su geografski označavali kraljevstvo kralja Ashoke i bili su protegnuti preko sjeverne Indije i juga do ispod središnje visoravni Deccan i u regijama koje su danas poznate kao Nepal, Bangladeš, Pakistan i Afganistan. Stupovi s ediktima bili su strateški postavljeni duž važnih ruta i odredišta gdje bi ih najveći broj ljudi čitao.
Vrlo je zanimljivo razumjeti zašto je Ashoka možda odabrao stupove, koji su bili već uspostavljen oblik indijske umjetnosti, kao sredstvo komunikacije za svoje poruke budizma. Stupovi simboliziraju 'axis mundi' ili os oko koje se svijet okreće u mnogim vjerama – posebice budizmu i hinduizmu. Natpisi pokazuju Ashokinu želju da proširi poruku budizma nadaleko i naširoko u ovom kraljevstvu.
Današnji znanstvenici ove odredbe vide više kao jednostavne nego kao filozofske, što ukazuje na to da je sam Ashoka bio jednostavna osoba i da je također mogao biti naivan u razumijevanju dublje složenosti Četiri plemenite istine. Njegova jedina želja bila je doprijeti do ljudi i upoznati ih s reformiranim putem koji je odabrao i na taj način potaknuti i druge na pošten i moralan život. Ovi stupovi i edikti, strateški postavljeni i šireći poruku 'budističke volje' predstavljaju prvi dokaz budističke vjere i prikazuju ulogu kralja Ashoke kao čestitog upravitelja te poniznog i otvorenog vođe.
***
" Sjajni Ashokini stupovi” Serija–II
Sveto mjesto Rampurva u Champaranu: Što do sada znamo
